Prikupljanje GIS podataka podrazumijeva prikupljanje na dva načina, a to su primarno i sekundarno prikupljanje GIS podataka. Primarno prikupljanje podataka podrazumijeva direktna mjerenja vezana za položaj i geometriju objekata, uključujući rasterske i vektorske metode prikupljanja podataka. Prostorni podaci se prikupljaju geodetskim mjerenjem, daljinskom detekcijom, fotogrametrijskim snimanjem ili drugim metodama. Prikupljeni podaci se raznim tehnikama unose i smještaju u sistem u kojem će biti pristupačni za pretraživanje, analizu, postavljanje upita, odnosno za dalje procesiranje. Prikupljanje geoprostornih podataka iz sekundarnih izvora je proces kreiranja rasterskih i vektorskih datoteka i baza podataka pomoću karata i drugih dokumenata. Za prikupljanje i unos rasterskih podataka koristi se tehnika skeniranja. Za prikupljanje vektorskih podataka primjenjuju se digitalizacija pomoću tableta (digitajzera), ekranska digitalizacija, stereofotogrametrija ili druge metode. Jedan od zadataka za pripremu kartografskih podloga za potrebe npr. popisa stanovništva je skeniranje postojećih ortofoto snimaka, planova i karata. Nakon skeniranja, u cilju vektorizacije sadržaja na prikazu, primjenjuje se georeferensiranje, odnosno prostorno pozicionirane i transformacija skenograma (rastera).

Baze podataka su organizirane zbirke podataka pohranjene na sistematski način tako da računarski program može poslati upit bazi podataka na koji ona odgovara. Baze podataka služe za bolju dostupnost i razvrstavanje podataka. Pomažu u organiziranju informacije u logičkom smislu, da bismo mogli brzo doći do željenih podataka. Ona može sadržavati podatke u raznim oblicima, od jednostavnog teksta (npr. e-mail adresa) do kompleksnih struktura koje uključuju sliku, zvuk i sl. Upisivanje, promjena, brisanje i čitanje podataka obavlja se posredstvom posebnog softvera, tzv. sustava za upravljanje bazom podataka. Prostorne baze podataka su baze podataka koje pohranjuju prostorne objekte. U takvim bazama podataka dopušteno je korištenje SQL tipova podataka (npr. integer ili varchar), kao i korištenje prostornih tipova podataka (točka, linija, poligon), a u svrhu geometrijskih izračunavanja kao što su udaljenost ili veze između objekata.

Geografski informacioni sisitem je skup alata za prikupljanje, analiziranje, obradu i prikaz prostornih podataka. Korisnik geografskog informacionog sistema može da kombinuje podatke dostupne na Internetu sa lokalnim podacima kako bi vršio upit i analizu nad podacima i iste na kraju i prikazao. Obzirom da su prostorni podaci dostupni svim članovima društva u odgovarajućem obliku, Web GIS je mehanizam koji omogućuje raspoloživost geografskih mapa u elektronskom formatu na Internetu. Za razvoj jedne veb aplikacije geografskog informacionog sistema (GIS) potreban je odgovarajući softver, hardver i podaci koji se obrađuju (karta). GIS aplikacije koriste se za geografsko proučavanje fenomena (umjetno izazvanih ili prirodnih) uz jasno postavljanje katastarskih podataka ili korištenje GIS-a u svrhu urbanog planiranja u koje se uglavnom svrstavaju umjetni fenomeni poput parcela, cesta, pločnika i na većoj razini predgrađa i transportnih puteva. GIS aplikacije se, također, često koriste u područjima proučavanja ljudske aktivnosti na okoliš. Ovdje je riječ o projektnim GIS aplikacijama.

Kompanija GeoGIS studio d.o.o. Sarajevo izrađuje tematske karte. Pored službenih mapa i karata vršimo izradu i dekorativnih karti i mapa.

Sve naše proizvode možete pogeladati na našoj web prodavnici.

Pored kreiranih mapa, radimo i karte po narudžbi.